Između dva rata u Nemačkoj, 1930.godine konstruisan je metak ispred svog vremena. Korišten za daleko pucanje na svu divljač, kako evropsku tako i afričku.
Konstruktor ovog kalibra je puškar Augusta Šilera, koji je ujedno bio i najjači metak kalibra 8 mm kada se pojavio.
Po završetku Prvog svjetskog rata, Nemačkom carstvu tj. tek uspostavljenoj Vajmarskoj republici su kroz Versajski ugovor uvedene različite zabrane.
Neke od zabrana su se odnosile i na posedovanje lovačkih karabina u omiljenom nemačkom vojnom kalibru 8 x 57 (7,9 x 57).
Kako su vremenom Odredbe Versajskog ugovora između dva rata postepeno gubile svoju snagu, to je nemačkim balističarima poslužilo kao inspiracija da razviju nove vrste i tipove lovačkih metaka za karabine sistema Mauzer M98. Bio je u pitanju i nemački ponos – ako već zemlje pobednice uvode stroge zabrane i kontrole, Nemci su našli rešenje sa jačim i bržim metkom.
Drugi svetski rat je pokvario komercijalno uvođenje i širenje 8×68 S među nemačkim lovcima. Metak je postao popularan zbog svojih visokih performansi i ravne putanje koji je bio popularan nakon Drugog svetskog rata kada je nemačkim lovcima 1950-ih ponovo dozvoljeno da poseduju karabine i da love. Performanse 8×68 mm S su takođe bile dostupne lovcima koji su ranije imali problema sa rukovanjem trzajem magnum municije i koji su prešli na manje moćne, ali za nemačke uslove adekvatne srednje kalibre poput 8×57 mm IS, 7×64 mm ili . 30-06 Springfild.