Priče iz lova

Lov na goluba grivnaša: Uspostavljanje veze između čoveka i prirode

Lov na goluba grivnaša predstavlja suptilno umetničko iskustvo koje duboko povezuje lovca sa prirodom i divljinom. Ova aktivnost, koja se često opisuje kao "uspostavljanje veze između čoveka i prirode", ne samo da pruža mogućnost za lov na…

IMG_1451

Lov na goluba grivnaša predstavlja suptilno umetničko iskustvo koje duboko povezuje lovca sa prirodom i divljinom. Ova aktivnost, koja se često opisuje kao "uspostavljanje veze između čoveka i prirode", ne samo da pruža mogućnost za lov na ukusnu divljač, već i za bogato iskustvo posmatranja i razumevanja života ptica u njihovom prirodnom staništu.

Golub grivnaš, prepoznat po svojoj gracioznoj pojavi i prelepom perju, privlači pažnju lovaca ne samo zbog svog mesa, već i zbog svoje estetike. Njihova elegancija i jedinstvenost čine ih traženim plenom i doprinose posebnom iskustvu lova. Ovaj lov ne samo da zadovoljava lovčevu potrebu za skupljanjem hrane, već i omogućava dublje povezivanje s prirodom i njenim ciklusima.
Najveća vrsta evropskih golubova je golub grivnaš (lat. Columba palumbus). Ova ptica se nalazi u porodici golubova i obitava u šumama, kao i u gradovima gde se često može videti u baštama. Dugačka je između 38 i 43 cm, teška 400-600 grama, i ima plavo-sivu boju sa ružičastom nijansom na grudima. Karakteristične bele mrlje nalik ogrlici se prostiru sa obe strane vrata, dok bele pruge na krilima dolaze do izražaja tokom leta. Njen raspon krila je između 68 i 80 cm, kljun je jarko narandžast, a noge crvene.

Golub grivnaš se može čuti sa tonom sličnim "ghu-u-hu-huhu", a prilikom poletanja proizvodi bučan zvuk krila. Ova ptica naseljava Evropu, osim najsevernijih regiona, i širi se sve do zapadnog Sibira, Himalaja, severozapadne Afrike i zapadne Azije. Njeni migracijski obrasci variraju, s obzirom na to da je selica na severu Evrope, dok ostaje stanovnica u južnijim delovima. U Srbiji, ova ptica je nekada bila retka i prisutna samo u nedostupnim šumskim područjima. Tokom drugog dela 20. veka, proširila se na sela i gradove.

Golub grivnaš pravi svoja gnezda uglavnom na drveću, gde ženka leži na dva bela jaja koja inkubira 18 dana. Mladi ptice ostaju u gnezdu oko dvadeset dana pre nego što ih roditelji hrane nekoliko dana nakon izletanja. Nakon otprilike deset dana, mladi se udružuju u jata sa vršnjacima. Ova vrsta goluba se hrani raznovrsnom hranom, uključujući biljke, žitarice, orašaste plodove, voće, a ponekad i insekte. Iako je povremeno pitoma u prisustvu ljudi, ova ptica može izazvati štetu na poljoprivrednim usevima zbog svog načina ishrane.

Sezona lova na golubove grivnaše je od 1. avgusta do 15. februara. Lovci ih često love korišćenjem pušaka sačmarica kalibra 12, 20 i 16. Za uspešan lov je potrebno dobro skrivanje najčešće u usevima suncokreta i pažljivo osmatranje ptica. Stranci često izražavaju veliko interesovanje za lov na ovu pticu, dok je među lovcima u Srbiji manje popularan.

Pročitajte i ovo